Svetska zdravstvena organizacija prati situaciju i klasifikuje virus kao prioritet za istraživanje i razvoj vakcine.

Stopa smrtnosti Nipah virusa iznosi između 40% i 75%, a trenutno ne postoji vakcina niti specifična terapija.

Indija je ponovo pod lupom svetske javnosti nakon što je u saveznoj državi Zapadni Bengal potvrđen novi slučaj smrtonosnog Nipah virusa. Preminula je 25-godišnja medicinska sestra, dok je drugi potvrđeni pacijent ozdravio. Zdravstvene vlasti nadgledale su oko 200 osoba koje su bile u izolaciji – nijedna nije bila pozitivna.

Reč je o virusu koji izaziva simptome slične gripu, ali sa znatno ozbiljnijim ishodima. Stopa smrtnosti procenjuje se između 40 i 75 odsto, a vakcina još uvek nije u širokoj upotrebi. Svetska zdravstvena organizacija prati situaciju, dok stručnjaci upozoravaju da virus ima potencijal da izazove nove lokalne epidemije.

Šta je Nipah virus i zašto zabrinjava svet

Nipah virus je zoonoza, bolest koja se prenosi sa životinja na ljude. Prirodni rezervoar su voćni slepi miševi iz roda Pteropus, a infekcija se može preneti direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama, kontaminiranom hranom ili sa čoveka na čoveka.

Prvi simptomi podsećaju na grip: temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i respiratorne tegobe. Međutim, kod težih slučajeva dolazi do zapaljenja mozga (encefalitisa), ozbiljnih neuroloških komplikacija i akutnog respiratornog distresa. Upravo visoka smrtnost, između 40% i 75%, svrstava ovaj virus među najopasnije poznate patogene.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da za Nipah još uvek ne postoji široko dostupna vakcina niti specifična antivirusna terapija. Lečenje je uglavnom simptomatsko i sprovodi se u jedinicama intenzivne nege.

Sličnosti sa COVID-19: da li postoji rizik od nove pandemije?

Nipah virus deli nekoliko karakteristika sa kovidom-19. I on je zoonotskog porekla, prenosi se sa životinja na ljude i može se širiti među ljudima bliskim kontaktom. Početni simptomi su nespecifični i liče na grip, što otežava rano prepoznavanje infekcije.

Ipak, postoje i ključne razlike. Za razliku od SARS-CoV-2, Nipah virus se ne prenosi tako lako i ne pokazuje istu sposobnost masovnog širenja u opštoj populaciji. Dosadašnje epidemije bile su ograničene i lokalizovane, pre svega u južnoj i jugoistočnoj Aziji.

Svetska zdravstvena organizacija ga svrstava u grupu patogena sa visokim potencijalom za izazivanje ozbiljnih epidemija, zbog čega se nalazi na listi prioriteta za razvoj vakcine i terapije.

Postoji li opasnost za Evropu?

Prema dostupnim podacima, trenutno ne postoji konkretan rizik od širenja Nipah virusa u Evropi. Slučajevi su ograničeni na Indiju, a nadležne zdravstvene institucije sprovode strogi epidemiološki nadzor i izolaciju kontakata.

Stručnjaci upozoravaju da se virus pojavljuje nepredvidivo, što znači da prijavljeni slučajevi mogu predstavljati samo „vrh ledenog brega“. Ipak, za razliku od situacije iz 2020. godine sa kovidom-19, globalni zdravstveni sistemi danas su znatno spremniji za brzu detekciju i izolaciju novih zaraznih bolesti.